Najjednostavnije, a opet dovoljno stručno objašnjenje kaže da je metabolizam skup hemijskih transformacija, koji ćelije održava živima. Metabolizam je potpuno individualan proces, ne može se generalizovati pa tako ono što je hranljivo i ugodno za jedan organizam, za neki drugi može biti štetno, čak i otrovno. Da je ovo tema sa nepresušnim izvorom interesovanja i podataka, scedoče u prilog i sledeće činjenice.
Narodski rečeno, metabolizam je ime za proces koji kalorije iz hrane pretvara u energiju, a takođe i utiče na način trošenja te energije.
Sastoji se iz anabolizma, pri kojem se energija koristi za izgradnju novih ćelija i tkiva i katabolizma, prilikom koga se skladišti energija i to u vidu masti.
Najveća zabluda o metabolizmu jeste da je kod mršavih ljudi on brži, a kod gojaznih sporiji. Nauka je pokazala da je vrlo često proces čak obrnut, jer gojaznim osobama treba više energije da se pokreću i funkcionišu zbog viška kilograma.
Metabolizam kontroliše mala žlezda u vidu leptira koja je smeštena ispod vrata, a koja se naziva tiroidna žlezda, u narodnu poznata i kao „štitna“ žlezda.
Metabolizam ne može da odredi genetika, iako mnogi u to veruju. Određeni uticaj može imati, ali nikako presudni.
Manjak sna znatno usporava metabolizam, a nepovoljno utiče na povećano lučenje hormona grelina, koji povećava osećaj gladi.
Tačno, metabolizam usporava sa godinama i do toga dolazi između ostalog, jer se mišićno tkivo tokom godina smanjuje.
Reč metabolizam potiče od grčke reči, koja označava promenu.
Zanimljiv podatak kaže da sa 35 godina, prosečan organizam sagoreva čak 100 kalorija manje, na dnevnom nivou, nego sa 25 godina.
Jedan od jednostavnih trikova kako da ubrzate metabolizam, jeste da spavate u hladnijoj prostoriji, jer će na taj način telo sagorevati više kalorija u pokušaju da poveća unutrašnju temperaturu, kako bi održao toplotu, a samim tim znači i angažovanje više telesne energije.
Naslovna fotografija: Haiku Deck