Cara Nikolaja II Romanova možemo videti i kao jednu od najoklevetanijih ličnosti ruske, ali i svetske istorije. Slab, neodlučan, pod utiskom drugih, čak i melanholičan, opisivan je čovek, car, ratnik, koji je zapravo bio oličenje samokontrole, snage i smirenosti, u vremenu kada je trebalo puno hrabrosti za to. Zajedno sa svojom suprugom, četiri kćeri, sinom prestolonaslednikom, i najbližim prijateljima i slugama izgubio je život streljanjem. Predanje kaže da je u roku od dva minuta ispaljeno skoro 70 metaka. Iako danas postoje sporenja da li su pronađeni ostaci zaista bili car Nikolaj i njegova porodica, ne može se osporiti ubitačan učinak Oktobarske revolucije, koja, kako je bliža istorija pokazala, nikome nije služila na ponos. Revolucija, koju bi Rusija najradije zaboravila, iz našeg ugla…

 

Foto: artsandculture.google.com

Foto: artsandculture.google.com

Ruska revolucija koja se odigrala 1917. godine, zapravo je počela 1905. godine, u januaru, kada su hiljade nezadovoljnih radnika protestvovali ispred carske palate, tražeći audijenciju kod cara, prilikom čega je njegova garda otvorila vatru na goloruke radnike, što je car, na kraju, platio glavom.

 

Foto: andaluciainformacion.es

Foto: andaluciainformacion.es

U Rusiji su se, zapravo, odigrale dve revolucije. Jedna u martu, koja je nazvana „Februarska“, i ona u novembru, za koju čitav svet zna kao „Oktobarsku“ revoluciju. Prvu je sprovela Privremena vlada, koja je zbacila cara, a drugu boljševici.

 

Foto: community.vcoins.com

Foto: community.vcoins.com

Ono što zbunjuje jesu datumi kada su se odigrale revolucije, ali je objašnjenje prilično jednostavno. Razmimoilaženje u mesecima je nastalo jer Rusija svoje vreme raćuna po starom, „Julijanskom“ kalendaru.

 

Foto: spc.rs

Foto: spc.rs

Abdikacija Cara Nikolaja II Romanova stavila je tačku na 300 godina vladavine dinastije Romanov.

 

Foto: hrvatski-vojnik.hr

Foto: hrvatski-vojnik.hr

Privremena vlada nastavila je rat sa Nemačkom, koji je imao katastrofalne posledice po zemlju, te gurnula Rusiju u još dublju krizu i podeljenosti.

 

Foto: rferl.org

Foto: rferl.org

Ruski građanski rat, smatra se jednim od najkrvavijih konflikata u svetskoj istoriji.

 

Foto: st-petersburg-essentialguide.com

Foto: st-petersburg-essentialguide.com

Stvari su kulminirale 25. oktobra 1917. godine, kada su boljševici krenuli na tadašnju prestonicu Sankt Petersburg sa namerom da preuzmu vlast.

 

Foto: rbth.com

Foto: rbth.com

U boljševičkim naletima, koji su bili odlično organizovani i moćni, Privremena vlada Aleksandra Kerenskog, ministra vojnog, bila je u potpunosti nemoćna da slomi sunarodničku silu koja joj je pretila.

 

Foto: pinterest.com

Foto: pinterest.com

Nakon preuzimanja vlasti, boljševici su imenovali Moskvu kao novu rusku prestonicu, zbog njenog centralizovanog položaja u zemlji, odakle je kontrola bila daleko jača i konkretnija.

 

Foto: rbth.com

Foto: rbth.com

Engleski kralj Džordž V, bliski rođak cara Nikolaja imao je priliku da spasi cara i njegovu porodicu dajući mu azil u svojoj zemlji. Međutim, iz razloga o kojima se i dan danas spekuliše, nije to učinio već ih je ostavio na cedilu, što je rezultiralo stravičnim smaknućem carske porodice.

Naslovna fotografija: “Nutty” the ADD Squirrel