Svaki put, kada pomislimo da smo do kraja shvatili majku prirodu, njene zakone i načine na koji ona funkcioniše, uspe da iznađe novi način da nas ostavi bez daha i pokaže gde nam je zapravo mesto. Čuda i fenomeni kojima svet prirode obiluje su najčešće nešto, što čovek koliko god učen bio  ne ume da objasni, pa mu preostaje prosto da uživa u većini tih pojava, koje imaju maestralne boje, oblike i mirise, baš poput onih koje smo sada odlučili da pogledamo izbliza.

 

Foto: naked-science.ru

Foto: naked-science.ru

Vatreni tornado. Kombinacija strujanja vazduha, pritiska i same vatre stvaraju efekat koji proizvodi voda kada otiče iz slivnika. Osim vatre, tu su i otrovni gasovi i pepeo, koji se podižu u visinu. Bez obzira što traje svega par minuta, vatreni tornado je izuzetno opasan, jer se kreće jako brzo i teško mu je predvideti pravac.

Foto: visitdenmark.nl

Foto: visitdenmark.nl

„Crno sunce“. Tokom godine, u periodu kada je leto, na teritoriji Engleske i Danske, događa se skupljanje vrabaca u ogromna jata, koja se mogu opaziti na nebu nakon zalaska sunca. Hiljade ptica leti zajedno i ni jednom predatoru ne pada na pamet da krene u napad kada opazi ovo. Ako se neki predator i usudi da krene na njih, udruženi, ovi vrapci ciljano obavljaju nuždu i izbacuju na kljun ostatke hrane koju su jeli, te je predator onesposobljen.

Foto: earthsky.org

Foto: earthsky.org

Polarni oblaci stratosfere. Još se nazivaju i -sedefasti- oblaci, zbog neverovatnog spektra boja i odsjaja koju stvara odbijanje sunčeve svetlosti o kristale leda, od kojih su oblaci sazdani. Nastaju u stratosferi, kako im i samo ime kaže, a na visini od 15 do 25 kilometara. Često se uočavaju u polarnim područjima, a vieni su i u Engleskoj, Škotskoj, Aljasci i Kanadi.

 

Foto: rove.me

Foto: rove.me

Voda, koja zapljuskuje jednu od lepših plaža Maldiva, po imenu „Vadho“ po zalasku sunca, dobija neverovatnu nijansu fluorescentne plave boje. Ne, nije magija, već je priroda. Ova pojava potiče od fitoplanktona, koji stvaraju biološko svetlo. „Vatrene alge“, ili -dinoflegelate-.

 

Foto: storytrender.com

Foto: storytrender.com

Zapaljivi smrznuti mehuri. Česta su pojava u jezerima koja se nalaze u arktičkoj regiji. Ovi mehuri koji se u lepom pejzažu ocrtavaju na površini zaleđenog jezera su ustvari podvodni džepovi puni opasnog gasa metana, koji bi mogli biti jako opasni ukoliko se površina otopi, te oni dou u kontakt sa vazduhom.

 

Foto: strangesounds.org

Foto: strangesounds.org

Misteriozno kamenje koje se pomera samo. Ova čudna prirodna pojava, za koju postoji mnogo teorija ali ni jedno konkretno objašnjenje, odigrava se na dnu isušenog jezera po imenu „Racetrack“ u ozloglašenoj Dolini smrti u američkoj državi Kalifornija (California). Pojedini primerci umeju da budu teški i do 400 kilograma, što dodatno daje na misterioznosti. Neki prirodnjaci tvrde da je za ovo pomeranje koje za sobom ostavlja jasne tragove kretanja odgovorna gravitacija, a neki pak, tvrde da je kombinacija kiše i vetra. Dok priroda sama ne da svoj odgovor, preostaje nam samo da posmatramo.

 

Foto: smithsonianmag.com

Foto: smithsonianmag.com

Vulkanska planina Erebus, na Antarktiku, specifična je po mnogo čemu, ami smo izabrali jednu zanimljivost. Nije retkost naići na takozvane „snežne dimnjake“, prirodne ventile za paru i gasove koje vulkan ispušta, a nastaju topljenjem usled vlage i taloženjem otopljenih slojeva, koji se ponovo lede. Mogu da narastu i po nekoliko metara u visinu.

Foto: littlethings.com

Foto: littlethings.com

Stubovi svetlosti. Ova pojava nastaje usled miliona minijaturnih pločastih kristala, koji „plutaju“ po nižim slojevima atmosfere. Poseban efekat daje reflektovanje gradske svetlosti o same kristale. Retko se viđa, jer su ovi kristali uglavnom u višim slojevima atmosfere, te su vidljivi tek kada se spuste.

 

Foto: ilovetraveling.org

Foto: ilovetraveling.org

„Vilinski“ krugovi. Ovo je ime za pojavu na travnatom terenu, prilikom koje se javljaju ogoljenja u vidu pravilnih krugova u sred travnate površine. Takođe na ovim goletima ne rastu nikakve druge biljke. Ove pojave karakteristične su za jugozapad priobalja Afrike, konkretnije u Namibijskoj pustinji. Takođe, nauka ne ume da objasni ovo delo prirode.

 

Foto: ideas.ted.com

Foto: ideas.ted.com

Fenomen, po kome se nadolazeći talas vode, kreće suprotno od vodotoka. Ova pojava javlja se najčešće na rečnim tokovima. Opaženi su na reci Amazon u Brazilu, kao i u „Morecambe“ zalivu u Engleskoj. Ne treba napomenuti da hidrolozi nemaju objašnjenje za ovaj fenomen.

 

 

Naslovna fotografija: full-hd-wallpaperz.blogspot.com