Da je samo prostrana planina – nije. Ural predstavlja, zajedno sa istoimenom rekom prirodnu među između dva sveta, Evrope i Azije. Prostire se preko čak tri klimatske zone u dužini od 2100 kilometara. Ovaj planinski masiv počinje tamo gde se završava istočnoevropska ploča i gde počinje prostrani i ledeni Sibir. Zapadni obronci Urala takođe pripadaju Evropi, ali čim se siđe na zaravan, stupa se na tlo Azije. Prosenjuje se da je Ural širok prosečnih 150 kilometra, što ga čini jednom zaista impozantnom prirodnom tvorevinom.

 

Foto: explorerussia.org

Foto: explorerussia.org

Uralski masiv formirao se paralelno kada i Altaj, pre otprilike 350 miliona godina, na mestu gde su se sudarile dve kontinentalne ploče. Prilikom ovog tektonskog poremećaja sila koja je podigla teren radila je u korist Altaja, pa su zato ove planine duplo više od Urala.

 

Foto: tumblr.com

Foto: tumblr.com

Jedna od zanimljivosti koju krije ovaj planinski venac jeste svakako i čuvena „vatrena“ planina Jangantau. Letimičan pogled ne otkriva ništa neobično, ali ako se dublje zagledate, shvatićete da sama planina isijava toplotu i otpušta dim! Ova pojava dodatno čudi, jer je poznato da ovo nije seizmički aktivan prostor, niti su planine vulkanskog porekla, a opet, stubovi pare čija temperatura uveliko premašuje 100 stepeni celzijusovih ukazuje na neki proces unutar same planine. Stručnjaci koji su se bavili ovim pitanjem otkrili su okno na dubini od 90 metara, u kome je izmereno 380 Celzijusa.

 

Foto: todiscoverrussia.com

Foto: todiscoverrussia.com

Najviša tačka Urala zove se Narodnaja i leži na 1.894 metra.

 

Foto: pinterest.com

Foto: pinterest.com

Ovo je planina koja se ubraja u najbogatije kada su u pitanju rude plemenitih metala i dragog kamenja.  Već stotinma godina, iz nepresušnih rudnika, izranjaju nove količine zlata, srebra, uglja, gvožđa, platine, aluminijuma, soli, olova, dijamanata, pa čak i prirodnog gasa.

 

Foto: reference.com

Foto: reference.com

Ural je poznat kao seizmički neaktivan teren. Usput, ne predstavlja tek prostu granicu između dva kontinenta, već odvaja različite klimatske zone: blažu kontinentalnu, koja vlada na istoku Evrope i strogu kontinentalnu koja vlada u Sibiru.

 

Foto: footage.framepool.com

Foto: footage.framepool.com

Pejzaž Urala varira od predela, ali prevashodno dominiraju šume i stepe.

 

Foto: weirdrussia.com

Foto: weirdrussia.com

Dolina jezera po imenu Baljšoj Eek je mesto gde se nalazi 46 različitih i gotovo čudesnih pećina, koje su poznate kao „pećine u Baškiriji“. S druge strane, u klisuri Muradimovskoje, gde reka seče krečnjak, mogu se primetiti kamene formacije koje stoje pod gotovo pravim uglom u odnosu na tlo, na visini od 100tinu metara, što pejzaž čini hipnotišućim.  

 

Foto: pinterest.com

Foto: pinterest.com

Po nekim procenama, ovaj kraj su ljudi naselili relativno kasno, u odnosu na neke druge planinske predele. Procenjuje se da je ljudska noga kročila na Ural, pre „svega“ 75.000 godina. I dan danas, Ural je većom dužinom neistražen i potpuno pust.

 

Foto: mashavladivostok.wordpress.com

Foto: mashavladivostok.wordpress.com

 

Još od VIII veka ovaj kraj je poznat po znatnim količima dragog kamena po imenu Jaspis, koji se koristi pri izradi svetski poznatih vaza, između ostalog. Zanimljivo je to da se znatne zalihe ovog kamena nalaze na dnu jezera Auškul i da se veoma lako prikuplja. Jezero je veoma čisto, te se u njemu može kupati, ali i loviti riba. Nedaleko od jezera, nalazi se planina Auštau, na čijim obroncima su večito prebivalište pronašli poznati propovednici Islama, pa je ova planina poznata čak i u Meki.

 

Foto: realrussia-travel.com

Foto: realrussia-travel.com

Kroz vekove, planine Urala predstavljale su izvor inspiracije za raspredanje legendi i mitova. Na mestu gde jedan svet počinje a drugi se završava na koju god se stranu okrenuli, smatra se da postoji i svet bogova, među vrhovima nesavladivog Urala. Veruje se da je reci Kami, koja otiče u Kaspijsko jezero, Ptolomej usekao put i zaštitio je planinom Ural. Ovo je samo jedna od brojnih legendi koje se ispredaju o ovom čudnom, lepom i skrivenom delu sveta.

Naslovna fotografija: Just Fun Facts