Iako rođena između 1501. godine i 1507. godine i dan danas je kontraverzna žena, jedna od onih koja je svakako uticala na tok istorijskih i političkih događaja engleske monarhije, a o kojoj vladaju podeljena mišljenja. Žena iz naroda, koja je gledala svoja posla i spremala se za brak sa voljenim muškarcem, dok joj se nije dogodilo ono, o čemu potajno mašta svaka žena na ovom svetu – sam kralj, prvi među svima, zaljubio se u nju. O ljubavi koja ju je na kraju glave koštala, pričao je ceo svet. Bila je uticajna, neki kažu mudra, neki prepredena. Neki je optužuju za raskol, neki za ujedinjenje, a mi smo odlučili da odemo put stare Engleske i uverimo se sami, ko je ustvari i kakva je bila ta Ana Bolen (Anne Boleyn), ko je žena o kojoj se šuškalo, šaputalo i nagvaždalo i tlapilo.

 

Foto: mnemonicdevicesintervention.weebly.com

Foto: mnemonicdevicesintervention.weebly.com

Ogromna predrasuda koja vlada o ovoj ženi, kaže da nije bila uopšte religiozna, te da joj nije bilo strano posezanje za crnom magijom, što zapravo verovatno nije bila istina, jer istorijska građa tvrdi da je bila veliki vernik i da je izrazito verovala u Bogorodicu. Međutim, tačno je da je od svih šest Henrijevih (Henry VIII) žena i brojnih ljubavnica, Ana imala najveći uticaj na njega, pa nije retkost bila da ga izgrdi pred celim njegovim dvorom tako da se on ućuti.

 

Foto: pinterest.com

Foto: pinterest.com

Istorija ju je upamtila kao izrazito harizmatičnu ženu koja je kralju postavila ultimatum: neće biti intimnih odnosa među njima, dok on ne prekine svoj brak sa Katarinom od Aragona (Catalina de Aragon y Castilla), bez obzira koliko to trusno delovalo na političke prilike u zemlji i okruženju. Ljubav prema mladoj Bolenovoj je prevagla, te je kralj Henri VIII prilično poletan ušao u obračun sa zakonitom suprugom, crkvom, Vatikanom i javnošću.

 

Foto: under-these-restless-skies.blogspot.rs

Foto: under-these-restless-skies.blogspot.rs

Vođena iskustvom svoje starije sestre Meri Bolen (Mary Boleyn), dugo je oklevala da se približi kralju, znajući kako on postupa sa svojim ljubavnicama. Ovo njeno odbijanje, neodgovaranje na pisma i nepojavljivanje na dvoru, gotovo da je izazvalo emotivni uragan u kralju, koji joj je u ljubavnom očaju i zanosu u jednom pismu napisao: „Svoje srce i čitavo svoje biće predao sam tebi u ruke sa nadom da ću se time preporučiti tvojoj milosti i da naklonost koju gajiš neće biti umanjena odsustvom, jer bi to samo osnažilo bol koji mi mori dušu, što bi bio pravi greh, jer mi sama razdvojenost nanosi dovoljno patnje, čak više nego što sam ikada mogao da zamislim. To me neminovno tera da se prisetim jedne astronomske činjenice – što su polovi dalje od sunca, vrelina je uprkos tome snažnija…“.

 

Foto: pinterest.co.uk

Foto: pinterest.co.uk

Roditelji Ane Bolen bili su Tomas Bolen (Thomas Boleyn), engleski plemić i ugledan diplomata, i gospa Elizabet Hauard Bolen (Elisabeth Houard Boleyn), grofica od Viltšira (Wiltshire). Istorija ih je najbolje upamtila kao majku kraljice Ane Bolen i baku kraljice Elizabete I.

 

Foto: sumiremainte.jugem.jp

Foto: sumiremainte.jugem.jp

Godine 1530. kralj Henri odlučuje da stavi tačku na brak sa kraljicom Katarinom od Aragona, iselivši je iz kraljevskih odaja i dodelivši ih Ani. Ipak, narod je sve do njene smrti, ostao veran u podršci Katarini, koju su smatrali smernom suprugom i dostojnom kraljevske krune. Tokom godina, beleženi su incidenti koji najbolje svedoče o mržnji naroda prema Ani Bolen, od kojih je poznat onaj, koji se dogodio jedne jesenje večeri 1531. godine, dok je večerala na očevom imanju, kada juje napala velika grupa besnih žena, od kojih je Ana jedva uspela da pobegne. Od besa i linčovanja, tokom svih godina čuvala ju je samo i jedino Henrijeva ljubav i naklonost.

 

Foto: britain-magazine.com

Foto: britain-magazine.com

Na gotovo epsku ljubav koju je kralj osećao prema Ani, senku je bacilo rođenje kćeri Elizabete (queen Elisabeth I) i nekoliko pobačaja uključujući i onaj prilikom koga su lekari tvrdili da je nosila dečaka, koga je kralj tako silno želeo. Iz očajanja i straha da mu Ana ipak neće podariti muškog naslednika, počeo je da ostvaruje odnos sa Džejn Simor (Jane Seymour). 

 

Foto: fanpop.com

Foto: fanpop.com

Nakon što je 1536. godine stigla vest o smrti kraljice Katarine od Aragona, Henri i Ana su svoju sreću pokazali tako što su se oboje pojavili odeveni u žutu boju, jer je ona uz crnu, u Katarininoj rodnoj Španiji predstavljala boju tuge, a u Engleskoj boju slavlja i radosti. Iako su kružile glasine da je kraljevski par odgovoran za Katarininu smrt, naknadno je vekovima kasnije, ekspertizom ustanovljeno da je imala rak srca.

 

Foto: thetudorchronicles.wordpress.com

Foto: thetudorchronicles.wordpress.com

Potreba za muškim naslednkom savladava strasnu ljubav prema Ani, pa Henri iste godine objavljuje da je u brak uvučen na prevaru uz pomoć vračanja. Ani Bolen se na teret stavlja veštičarenje, zavera i incestuozni odnos sa bratom. Kraljica je porekla svaku tačku optužnice, a navodni dokazi su bili slabi i iznuđeni, no to nije zaustavilo porotu da svoju kraljicu osudi na okrutnu smrt spaljivanjem na lomači. Ipak, kralj koji nije prestao da ju voli, preinačuje kaznu u smrt obezglavljivanjem, dodeljujući joj iskusnog mačevaoca.

 

Foto: x--x.us

Foto: x–x.us

Nakon mnogo godina pronađen je jedan zapis u londonskom Taueru (Tower of London), koji se tiče tadašnje zatvorenice Ane Bolen, koja je, kako se navodi, neposredno pred smrt izjavila: „Čujem da neću umreti pre podneva i zato mi je vrlo žao, jer sam se nadala da ću u ovo vreme već biti mrtva i gotova sa bolom.“ Njen čuvar u svom dnevniku je zabeležio da je prokomentarisala i kako je obaveštena da je njen dželat spretan, te da ne bi trebalo ništa da je boli i tom prilikom obavila ruke oko vrata, konstatujući da je prilično tanak. Čuvar je takođe ostao pod utiskom njene vedrine i kako je naveo radosti što odlazi u smrt.

 

Foto: thetudorchronicles.wordpress.com

Foto: thetudorchronicles.wordpress.com

Iako dirnut i iznenađen njenim stavom, koji ni po čemu nije odavao ženu koja će upravo stradati, dželatu nije zadrhtala ruka 19. maja 1536. godine. Iza sebe je ostavila dubok trag, ali tek što je njena ćerka, Elizabeta I, postala vlastodržac, dodeljena joj je posthumno titula velikomučenice i najvažnije kraljice Engleske jer je uspela da razvede kralja Engleske i navede ga da prekine svoju vekovnu povezanost sa Vatikanom.

Naslovna fotografija: Fanpop