Kada se prvi put susreo sa ocem psihoanalize, Sigmundom Frojdom, oduševljeno je proveo čak 13 kontinuiranih sati sa njim u razgovoru. 5 godina kasnije, oštar profesionalni, ali i lični sukob, sa “prvim značajnim čovekom koga je upoznao”, kako je opisao Frojda svojevremeno, doveo je Karla Gustava Junga (Carl Gustav Jung) do pozicije osnivača analitičke, odnosno kompleksne psihologije, kojoj je udario temelj. Njegov rad i doprinos koji je pružio nauci o ljudskom umu, danas smatramo nemerljivim. Ali da nije bio samo naučnik, već i vrlo kompleksna ličnost, kao i njegova nauka, u prilog govore i sledeće zanimljivosti o njegovom životu.

 

intro_ekstro

Foto: kwiknews.my

Prvi je ustanovio pojmove -introvetran- i -ekstrovertan- tip ličnosti. Jung je duboko verovao, da se ličnost svakog čoveka može objasniti sa samo dva pojma, koja smo upravo pomenuli. Otišao je čak i korak dalje, objasnivši, što se posle pokazalo kao tačno, da niko nije samo introvertan, ili pak, samo ekstrovertan, već da svako od nas u sebi nosi ova dva tipa ličnosti, s tim što je razlika u tome koliko je koji tip ličnosti kod nekoga izražen, pa samim tim i dominantniji.

 

sabina

Foto: zivabdavid.blogspot.com

Ostao je upamćen i po kontroverznoj ljubavnoj vezi sa jednom od svojih pacijenata, 19-ogodišnjom Sabinom Špilrein (Sabina Spielrein). Kada je hospitalizovana, dijagnostifikovani su joj napadi histerije. Opisivao ju je kao pohotnu sanjarku. Interesantno je takođe, da je i Sabina bila zainteresovana za psihologiju, te je upravo ona zaslužna za neka od Jungovih istraživanja, koja su pretočena u naučne radove. Frojd, koji je u tom period bio vrlo blizak Jungu, takođe je na osnovu njenih razmišljanja objavio neke od svojih teorija. 1942. godine, nakon što su je ubili nacisti, ostaje zaboravljena u istoriji, sve do 1970. godine, kada su pronađeni neki od Jungovih papira i pisama.

 

nesvesno_ja

Foto: combiboilersleeds.com

Nesvesno, definiše se kao mogući psihički kvalitet, koji je suprotstavljen, ili nepoznat –svesnom Ja-. Jung ne posmatra pojam nesvesnog samo kao neku kutiju u kojoj su smešteni svi naši nagoni, rđavi i oni dobri, već i kao potencijalni izvor lične mudrosti. U objašnjenjima nesvesnog, uveo je novinu, prema kojoj pored ličnog, definiše i -kolektivno- nesvesno.

 

detinjstvo

Foto: Pinterest

Nestabilan brak njegovih roditelja, obeležio je Jungovo detinjstvo, što se najbolje ispoljilo kroz njegova kasnija bavljenja moralnom i religioznom problematikom.

 

kesvil

Foto: paroisse-cathedrale-evreux27.over-blog.fr

Rođen je u malom mestu po imenu Kesvil (Cesseville) u Švajcarskoj, 26. jula 1875. godine. Tokom gimnazijskih dana bliske su mu bile arheologija i filologija, međutim, točak obrazovanja, ipak se naustavio na polju medicine.

 

usamljeno_dete

Foto: Vision.org

Kada su ga jednom prilikom zamolili da opiše svoje detinjsto, kratko je rekao da je upamtio sebe kao introvertno i uglavnom usamljeno dete, koje je imalo sve vreme ovog sveta da razmišlja o pojavama oko sebe i što je još važnije, da donosi sopstvene zaključke.

 

dusa_jung

Foto: csys-279 – DeviantArt

Govoreći o smislu i besmislu, Jung je jednom prilikom naveo: “Duša je mnogo komplikovanija i nedostupnija od tela. Ona je takoreći polovina kosmosa, koja utoliko postoji, ukoliko ju je čovek svestan. Zato duša nije samo lični, već i svetski problem”.

 

porodica

Foto: philosophyzer.com

Vremenom, Jung je, odrastajući, razvijao bolji odnos sa svojim ocem, jer je majka, Emili Prajsverk (Emilie Preiswerk) kako sam navodi bila “depresivna i ekscentrična žena”. Većinu vremena je provodila sama u spavaćoj sobi, a tvrdila je i da je noću “posećuju duhovi”. Za razliku od majke, koja je poticala iz veoma bogate porodice, njegov otac, Pol Ahils Jung (Paul Achilles Jung) bio je siromašan protestantski sveštenik.

 

pisac

Foto: mindpodnetwork.com

Njegovi savremenici smatrali su ga, brilijantnim naučnikom, ali i odličnim piscem. Zanimljivo je istaći da je većina njegovih dragocenih naučnih radova objavljena tek nakon njegove smrti, 06. juna 1961. godine.

 

ema_poslednje

Foto: spectator.co.uk

Titulu doktora nauka poneo je sa samo 27 godina, a docent je postao u 30-oj. Iza sebe je, pored svetskog priznanja, ostavio i petoro dece, koje je dobio u braku sa Emom Raušenbah (Emma Rauschenbach), sa kojom je u zajednici ostao do kraja svog života i koja mu je osim supruge, bila i jedan od najbližih saradnika. Finansirala je njegova istraživanja i sama bila autor nekoliko naučnih radova.

Naslovna fotografija: Katherine R. Dollar