Svedoci smo više nego očiglednih i rapidnih klimatskih promena, koje nemaju nameru da se zaustave. Pojava vetrova tornada tamo gde ih nikada nije bilo, epske poplave, paklene vrućine, odroni, poplave, zemljotresi, burne erupcije vulkana, cunamiji koji brišu sve pred sobom… Ponekad se čini da je Zemlja sve manje bezbedno mesto za život. Kao da je priroda odlučila da uzvrati udarac aktivnostima čoveka, koje joj ne prijaju. Ove zemlje mogu da računaju na najjači bes prirode.

 

Foto: veniceonelimousine.com

Foto: veniceonelimousine.com

Italija je jedna od najugroženijih zemalja na tlu evropskog kontinenta. Rizici od razornog podrhtavanja tla, oluja, porasta nivoa mora i erupcija vulkana su sve veći, pa je strah Italijana prilično opravdan.

 

Foto: firstpost.com

Foto: firstpost.com

Honduras i Mijanmar su na udaru stravičnih uragana koji pustoše sve pred sobom. Ciklon koji ih je zahvatio 2008. godine napravio je 95% od ukupne materijalne štete u poslednjih 20 godina.

 

Foto: gcca.eu

Foto: gcca.eu

Živopisna Solomonska ostrva, smeštena u jugozapadnom Pacifiku suočena su sa potapanjem, usled naglog porasta nivoa mora. Pet ostrva vulkanskog porekla koja pripadaju ovom arhipelagu, a koja su bila nenaseljena i pokrivena bujnom vegetacijom, našla su se potpuno ispod morske površine. Ovaj nagoveštaj potpunog nestanka ove pacifičke ostrvske države, može da se zahvali globalnom zagrevanju, te topljenju glečera, čija voda podiže ukupni nivo mora i okeana u svetu.

 

Foto: greenpeace.org

Foto: greenpeace.org

Veliki koralni greben, smešten u neposrednoj blizini australijske obale, počeo je da trpi proces izbeljivanja, odnosno da polako izumire. Ovo može da ima višestruki loš uticaj po Australiju, kako na njen ekosistem, tako i na privredu, a i sveukupnu bezbednost, od opasnosti koje prete sa mora, kao što su ogromni talasi i oluje.

 

Foto: earthobservatory.nasa.gov

Foto: earthobservatory.nasa.gov

Čuveno Uskršnje ostrvo trouglastog oblika, poznato najviše po čuvenim kamenim glavama takođe je na udaru prirode. 887 „moai“ statua, koje su smeštene uz samu obalu, ugrožene su od konstantne erozije tla, pa ne treba da začude ako usled erozije i poplava ovo ostrvo potpuno nestane, zajedno sa svojim fascinantnim spomenicima civilizacije.

 

Foto: naxostimes.gr

Foto: naxostimes.gr

Iako Antarktik nije mesto na kome je život uobičajen, njegovo topljenje ima i tek će imati dalekosežne posledice, doslovce na čitav svet, a pogotovo proiobalne zemlje u celom svetu. Takođe iako slabo naseljen, Antarktik je jedinstveni ekosistem, čije je nestajanje neminovno.   

 

Foto: climatechangenews.com

Foto: climatechangenews.com

Maldivi, ostrvski arhipelag, u čijem sastavu je čak 1.192 naseljena ostrva, zbog svoje male nadmorske visine, koja iznosi svega 2,3 metra, po proračunima klimatologa, do 2070. godine, ako ne i pre, će se verovatno u potpunosti naći pod vodom. 

 

Foto: tunza.eco-generation.org

Foto: tunza.eco-generation.org

Impozantni vulkanski masiv u afričkoj državi Tanzanija, Kilimandžaro u procesu je rapidnog topljenja. Podaci kažu, da je od 1912. godine, izgubio 8% snežnog pokrivača, a da se topljenje preostalog snega očekuje u naredne dve dekade, što će imati veliki negativni uticaj po širu okolinu ovog giganta.

Foto: climatesignals.org

Foto: climatesignals.org

Na listi najugroženijih našao se i američki kontinent. Po nekim procenama Njujork (New York) i Nju Orleans (New Orleans) su prvi gradovi koji će ugledati dno mora. U regiji Njujorka, nivo vode raste duplo brže nego u ostatku sveta, zbog položaja i nagnutosti koje ima. Čak 966 kilometara obale, koja okružuje grad, podložno je poplavama, jer izgradnja toliko velikog nasipa gotovo da nije moguća. Procena je da će do 207. godine nivo mora na ovom mestu porasti za neverovatnih 1, metara. Kada je Nju Orleans u pitanju, ovaj grad svake godine potone nešto više od pola santimetra, a neki delovi grada su već skoro 2,5 metara pod vodom.

 

Foto: dutchwatersector.com

Foto: dutchwatersector.com

Evropski deo kontinenta koji podrazumeva Holandiju, Tursku i Grčku, takođe spadaju u ugrožene zemlje, koje će u bliskoj budućnosti trpeti velike posledice poplava, zemljotresa i oluja, te neće moći da se računaju u mesta poželjna za svakodnevni život.

Naslovna fotografija: researchgate.net