Matematika kaže ovako: piramida je mnogougaono geometrijsko telo, jasno definisano osnovom i stranicama koje se dodiruju u istom temenu, a koje se nalazi na suprotnoj strani od osnove. Kada stanete, licem u lice u podnožje egipatskih piramida, kada dodirnete taj kamen od koga su na misteriozan način sagrađene pre toliko hiljada godina i kada osetite snagu i postojanost kojom isijavaju, definicija postaje potpuno nebitna. Tu su, a niko ne može da utvrdi kako. Namena je donekle jasna, ali njihova stvarna tajna, ostala je neotkrivena. Iz kog god ugla da sagledamo, strašne su koliko su i lepe, misteriozne koliko i moćne. Stražare nad Nilom, nad pustinjom, nad Egiptom, nad istorijom i jednom celom civilizacijom.

 

Foto: ancient-egypt.info

Foto: ancient-egypt.info

U vremenu ranih dinastija koje su vladale drevnim Egiptom, moćnici i oni imućni, osmislili su da svoj zagrobni život nastave u upadljivo vizuelno upečatljivim stepenastim objektima, koje su iz prve nazivali -mastabe-.

 

Foto: josephandisraelinegypt.wordpress.com

Foto: josephandisraelinegypt.wordpress.com

Prva piramida koja je istorijski dokumentovana ikada, pripisuje se velikom arhitekti tadašnjice, čuvenom Imhotepu, za koga se veruje da je praktično i izmislio ono što danas znamo kao piramidu – grobnicu. On je ustvari zamislio taj oblik kao niz mastaba, naslaganih jednu na drugu. Rezultat te ideje, bila je piramida faraona Džosera, projektovana da podseća na kolosalno stepenište kojim će duša putovati ka nebu. Imhotepov značaj ogleda se u tome što su ga njegovi savremenici proglasili bogom.

 

Foto: mytwopiasters.wordpress.com

Foto: mytwopiasters.wordpress.com

Piramide se sastoje od otprilike 2 ipo miliona kamenih blokova. Veruje se da je jedan od glavnih razloga za dobro očuvanje ovih monumentalnih građevina i upotreba posebnog maltera, koji je vremenom postao čvršći od kamena. Najinteresantnije od svega je to, što do danas, nije utvrđeno od kojih komponenata je spravljen.

 

Foto: memphistours.com

Foto: memphistours.com

Merenja koja su vršena relativno skoro, pokazala su da je Velika, odnosno Kufuova, to jest Keopsova piramida sagrađena precizno u središtu kopnene mase planete Zemlje. Računajući matematički precizno, mogućnost da je ovo -slučajnost- je 1:3.000.000.000 (3 milijarde).  

 

Foto: blogspot.rs

Foto: blogspot.rs

Sve piramide u Egiptu, skoncentrisane su na zapadnoj obali Nila, koje je ujedno i mesto zalaska sunca, što se u bujno rascvetaloj egipatskoj mitologiji povezivalo sa mestom na koje odlaze duše preminulih.

 

Foto: onedio.co

Foto: onedio.co

Precizna analiza kompjuterskim programom, došla je do podatka da je radnicima koji su podizali Keopsovu piramidu bio potreban udarnički tempo od 2,5 pa do 15 tona postavljenih blokova kamena dnevno, kako bi “zgotovili piramidu” u roku od 30 godina.

 

Foto: arch.mcgill.ca

Foto: arch.mcgill.ca

Piramide iz Gize (Keopsova, Kefrenova i Mikerinova) su najpoznatije piramide na svetu i prva su asocijacija kada se govori o ukupno 140 piramida koje se nalaze na tlu Egipta. Velika, Keopsova piramida je najstarija sa liste 7 svetskih čuda antičkog sveta i ujedno je i poslednje čudo sa tog spiska koje još stoji i postoji.

 

Foto: historum.com

Foto: historum.com

U pokušaju da proniknu u samu srž tajne piramida, istraživači su poslali mobilne termalne kamere unutar Velike piramide. Otkrili su nešto veoma začuđujuće – prisustvo visoke temperature u centralnom delu piramide. Istraživači iz Egipta, Kanade i Francuske, koristili su infracrvenu termografiju pri pregledanju unutrašnjosti i jedino što su mogli po dobijanju rezultata, jeste da iznose nagađanja i pretpostavke otkud uopšte ovaj fenomen.

 

Foto: mariobuildreps.com

Foto: mariobuildreps.com

Vrh Velike piramide, u milimetar se poklapa sa Severnim polom, dok njen obim odgovara dužini Ekvadora, a oba su proporcionalno mereno udaljena jedan od drugog. Ovo je još jedan razlog zašto se uzima u obzir mogućnost korišćenja neke napredne tehnologije pri izgradnji, za koju današnji čovek ne zna.

 

Foto: abroadintheyard.com

Foto: abroadintheyard.com

Rasprostranjeno je uverenje da su se tehnike koje su korišćenje za podizanje ovih spomenika istorije i civilizacije prvobitno usavršavale duži period, a kasnije prilagođavale potrebama graditelja. Veruje se da su, tokom nekoliko milenijuma, generacije neimara učili na svojim sopstvenim greškama i idejama. Nedavno, otkrivena grobna mesta radnika koji su učestvovali u procesu građenja, pokazala su da to nisu bili prosti robovi kako se oduvek verovalo, već dobro plaćene zanatlije, koje su naselile čitav jedan mali grad unutar Gize.

Naslovna fotografija: WallpaperSafari