U nekom starom vremenu, ljudi su živeli znatno drugačije, rekli bismo i jednostavnije. Nije bilo komplikovanih zanimanja, a za posao su uglavnom bile dovoljne samo dve ruke Kada danas kažemo zanatlija, uglavnom pomislimo na obućare, odžačare, krojače, poslastičare… Nekada, ne baš tako davno, Srbija je bila puna zanatlija, koji su vredno i pošteno zarađivali za život. Za neke smo čuli, za neke nismo, ali svakako vredi da se malo vratimo u rikverc i podsetimo se kako je to nekada bilo, kako su se zvali ljudi koji su postavljali limove, obavljali vinogradarske poslove i raznosili vodu po selu i kako su oni ustvari radili.

 

Foto: youtube.com

Foto: youtube.com

Bičakdžija. Tako se zvao čovek koji je izrađivao noževe.

 

Foto: vecer.mk

Foto: vecer.mk

Đumrukdžija. Ovo je bilo ime za onoga koji je naplaćivao carinu, odnosno đumruk, kako su to Turci zvali.

 

Foto: onggio24.wordpress.com

Foto: onggio24.wordpress.com

Klonfer. Postavljao je lomove na krovove, ukrajao oluke i pravio druge predmete od lima.

 

Foto: njuskalo.hr

Foto: njuskalo.hr

Luladžija. Kako samo ime kaže, izrađivao je lule.

 

Foto: pozega.eu

Foto: pozega.eu

Pudar. Osoba zadužena za čuvanje vinograda, koji se bavio poslovima vezanim za rod grožđa, kao što je orezivanje, okopavanje i slično tome.

 

Foto: izlozbatockovi.blogspot.rs

Foto: izlozbatockovi.blogspot.rs

Sakadžija. Raznosio je vodu po manjim varošima, a ime je dobio po buretu koje se tada zvalo „saka“.

 

Foto: gradjevinarstvo.rs

Foto: gradjevinarstvo.rs

Ćeramidžija. Ovo je bio zanatlija koji je pravio ćeramidu – crep.

 

Foto: shopzters.com

Foto: shopzters.com

Dževahirdžija. Proizvodio je skup nakit, danas bi se zvao draguljar ili juvelir.

 

Foto: narodni.net

Foto: narodni.net

Tabadžija. Čovek koji je udaranjem, odnosno tabanjem omekšavao istkanu vunu.

 

Foto: prelistavanje.rs

Foto: prelistavanje.rs

Rabadžija. Volovskim kolima je prevozio robu u zamenu za novac.

Naslovna fotografija: Vratimo se izvornim vrednostima. – WordPress.com