Toliko imena, a isto značenje: klozet (starofrancuski: clos, latinski: clausum, engleski: water closet – wc), nužnik, klonja, ve-ce, toalet… Sve su ovo nazivi za prostoriju u kojoj mehanički svakodnevno obavljamo fiziološke potrebe. Prvi toalet, sličan današnjem, pronađen je u arheološkim iskopinama u Egiptu, međutim, pronalazačem, popularno nazvane „ve-ce šolje“ sa sistemom ispiranja, smatra se Ser Džon Harington (sir John Harrington), kumić kraljice Elizabete I, čiji pronalazak je kandidat za najveći svetski izum. Evo još i više nego zanimljivih podataka o ovoj korisnoj stvari.
Neka istraživanja su pokazala da prosečna osoba, u toku svog života provede ukupno tri godine sedeći u „wc“-u.
Procenjuje se da u 2016. godini, u celom svetu, skoro dve milijarde ljudi i dalje živi u uslovima koji ne podrazumevaju funkcionalni toalet u životnom prostoru. Ovaj podatak se uglavnom odnosi na ruralne delove Indije, Kine i Afrike.
Navika modernog čoveka je da koristi mobilni telefon u toaletu. Što više opcija i mogućnosti vaš telefon poseduje, uz pristup internetu, to ćete duže vremena provesti u svom u toaletu.
Opsežna studija je pokazala da više ljudi u svetu poseduje mobilni telefon, nego toalet.
Prosečan sistem za ispiranje, nakon korišćenja wc-a, koristi 6 do 8 litara vode. Prema računici o uštedi vode, na godišnjem nivou, po glavi stanovnika bi se uštedelo više od 8.000 litara vode, kada bi se u toaletu voda puštala samo jednom dnevno.
Tastatura kompijutera, dugmići na mobilnom telefonu kao i radna površina stola, imaju višestruko više bakterija, nego što ih ima na vašoj „wc“ dasci.
Film „Psiho“ (Psyho), iz 1960. godine, kontraverznog reditelja Alfreda Hičkoka (Alphred Hitchcock), prvi je film, koji je sadržao scenu puštanja vode u toaletu. Napadan je i osporovan zbog te scene i proglašen nepristojnim.
Na prostoru starog Egipta, funkcionalne toalete su imali samo pripadnici viših društvenih slojeva i kraljevske porodice u palatama.
Herman Gering (Hermann Wilhelm Göring), nemački političar, pilot i blizak saradnik Adolfa Hitlera, koristeći toalet odbijao je da koristi vojnički toalet papir, tvrdeći da je previše grub. Umesto toga, koristio je meke, bele maramice, kojih je imao u gomilama i nije dozvoljavao da ih iko drugi koristi.
Više od 100.000 američkih dolara potrošeno je u svrhu istraživanja čiji je cilj bio da se sazna da li više ljudi okreće početak toalet papira napred ili nazad kada ga stavlja na držač. Ovo izuzetno skupo i mogli bismo reći baš besmisleno istraživanje, akomu se može verovati, pokazalo je da 3 od 4 osobe početak toaletnog papira okreću napred pri postavljanju na držač. Bogatiji smo za jedno saznanje.
Naslovna fotografija: w-dog.net