Sećate se, kada smo bili deca, pa u nižim razredima nismo bili sigurni da li se tačno kaže Irak ili Iran, orman ili ormar, Arktik ili Antarktik? Ustvari, i Arktik i Antarktik, samo što se na Arktik, ili Severni pol, nekako uvek zaboravi. Kada ozbiljno govorimo na ovu temu, nivo leda na severnoj Zemljinoj kapi je u konstantnom opadanju i to je ono što u velikoj meri zabrinjava. Ako uzmemo u obzir da se Arktik nalazi na samo dva metara nadmorske visine, jasno je da je ovo parče naše planete koje i te kako zaslužuje da nešto više naučimo o njemu, jer ga uskoro možda više neće ni biti.

 

Foto: vox.com

Foto: vox.com

Ime Arktik potiče od grčke reči „arktikos“, što znači „u blizini medveda, severno“, ali ne misli se na životinju medveda već na sazvežđe Veliki medved. S druge strane, reč Antarktik dolazi od grčke složene reči „antarktike“, što znači suprotno od severa.

 

Foto: insideclimatenews.org

Foto: insideclimatenews.org

Za razliku od Južnog pola koji se nalazi na kontinentu Antarktik, ispod Severnog pola nema kopna, već ga tvore plutajuće ledene ploče. Koje se zimi šire, a leti smanjuju.

 

Foto: foreignpolicy.com

Foto: foreignpolicy.com

Interesantna situacija nastala je od činjenice da na Arktik polažu pravo Rusija, Island, Kanada, Finska, Norveška, Amerika preko Aljaske i Danska preko Grenlanda. Međunarodnim dogovorom je utvrđeno da svaka od navedenih zemalja ima pravo da preko svoje teritorije zađe 320 kilometara u dubinu arktičkog kruga, međutim Rusija je prekršila to pravilo i na dnu Arktičkog okeana ubola svoju zastavu, što je sada predmet sporenja.

 

Foto: worldwildlife.org

Foto: worldwildlife.org

Severni pol se tačno nalazi 700 kilometara severno od najsevernije tačke Grenlanda, prve najbliže kopnene mase. Artički okean, koji je dubine gotovo 4.300 metara, okovan je ledom koji se nikada ne topi, ali se pomera, nekada brzinom kojom se kreće puž, a ponekad kao čovek koji brzo hoda.

 

Foto: dreamstime.com

Foto: dreamstime.com

Arktik je obilat životinjskim carstvom, pa tako među onima kojima ne smeta konstantna hladnoća su i irvasi, mufloni, snežne sove, arktički zečevi, veverice i drugi. Pošto je deo Arktika praktično Evropa i Amerika, ove vrste tokom zime migriraju na jug, pa se vraćaju leti.  

 

Foto: carbonbrief.org

Foto: carbonbrief.org

Kada bi se sav led sa Arktika otopio, svetski nivo mora bi se povećao za 7,5 metara. U drugom slučaju, kada bi se led sa Antarktika otopio, nivo mora digao bi se za neverovatnih 60 metara!

 

Foto: youtube.com

Foto: youtube.com

Linija arktičkog kruga prostire se 2655 kilometara oko Severnog pola.

 

Foto: todiscoverrussia.com

Foto: todiscoverrussia.com

Najniža temperatura ikada zabeležena na Arktiku iznosila je – 68 C i izmerena je u ledenom Sibiru.

 

Foto: 7continents1globe.com

Foto: 7continents1globe.com

Arktički okean je najmanji na svetu, jer zahvata tek 5,4 miliona kvadratnih kilometara, za razliku od, recimo, Atlantskog okeana koji pokriva 41,1 milion kvadrata, ili Pacifik koji je još veći, pa obuhvata čak 62,4 miliona kvadratnih kilometara.

 

Foto: pinterest.com

Foto: pinterest.com

Postoji jedno potpuno fascinantno stvorenje koje je praktično zaštitni znak Arktika a to je narval, ili drugačije rečeno kit jednorog, koji je upadljivo prepoznatljiv po svom rogu, odnosno prednjoj kljovi, koja može da bude dugačka i skoro 3 metara!

Naslovna fotografija: Whitmore Group