Od kako je sveta i veka, ratove su uvek pokretale harizmatične vođe, koje su bacale koplje bar za dužinu dalje od drugih. S druge strane, posle završenih bitki, svi su bivali generali… Da je ogromna odgovornost na onome ko povede u boj, svedoče i ove vanvremenske greške, koje su dovodile do katastrofalnih poraza. Hajde da vidimo, šta je to što ih je odvuklo u propast.

Termopilska_bitka

giovannicarrieri.com

 

Termopilska bitka

Može se konstatovati da je ova bitka izuzetan primer ratne hrabrosti i odlučnosti da se, iako je poraz evidentan, ipak posegne za neprijateljem. Spartanski kralj Leonida odabrao je 300 svojih najboljih vojnika, koji su imali muške potomke i odlučio je da se suprotstavi persijskom caru Kserksu I, koji je komandovao 30 puta brojnijom vojskom (oko 10.000 ratnika). Leonidini Spartanci su zauzeli formaciju falange i spremno dočekali kišu persijskih strela, koje su, kako je Herodot pisao, zaklonile sunce. Ishod borbe je poznat, ali bez obzira na pobedu, Kserks je osećao jaki bes, zbog Leonidinog istorijskog podviga.

Bitka_kod_Akcija

quizz.biz

Bitka kod Akcija

Odličan, možda i najbolji istorijski primer, kako emocije nisu dobra vodilja u ratu. U ovom sukobu, snage su odmerili Marko Antonije, rimski vojskovođa i državnik, i Oktavijan Avgust, naslednik Gaja Julija Cezara. Obe vojske su imale približno istu snagu, no neočekivano povlačenje Kleopatre i njenih 60 brodova, nagnalo je Antonija da krene za njom u povlačenje. Tim potezom, izgubio je vlast nad istokom Rimskog carstva,  a nešto kasnije i vlastiti život. Ova bitka okončala je postojanje Rimske republike, koju je zamenilo Rimsko carstvo.

Krimski_rat

Krimski rat – juriš lake konjice

Zbog nejasnih i neblagovremenih naređenja, koja je britanski komandant Lord Raglan uputio Lordu Kardiganu, brigada lake konjice pretrpela je nepotrebne i strašne gubitke 25. oktobra 1854. godine, te je baza Balaklava ostala u posedu ruske vojske. Zbog svog položaja, Lord Kardigan nije mogao da vidi ruske topove, pa je poveo vojsku pravo u domet artiljerije. Ne kažu ljudi džabe -bolje nikakva komunikacija, nego loša.

Pad_Jerusalima

Pad Jerusalima – bitka kod Hatina

Jedan od najvećih sukoba krstaške i islamske vojske, koji istorija pamti. Saladin, egipatski i sirijski sultan, ostao je upamćen kao čovek koji je pokorio Jerusalim. Nesložnu krstašku vojsku morila je žeđ, dok su Saladinovi redovi bili dobro organizovani i gusto zbijeni. Napadi na krstaše su bili jaki, a konačan poraz označen je padom crvenog šatora jerusalimskog kralja. Nakon ove bitke, Saladin se fokusirao na Jerusalim, koji je pao u njegove ruke 2. oktobra 1187. godine.

 

Maricka_bitka

Marička bitka

Boj kod Černomena, kako se još naziva, odigrao se kod reke Marice (današnja teritorija Grčke), između snaga Osmanlijskog carstva i srpske vojske, predvođene kraljem Vukašinom Mrnjavčevićem i njegovim bratom despotom Uglješom, koji su poginuli u tom sukobu. Iako brojno slabija, turska vojska odnosi pobedu. Postoje brojne priče vezane za srpski poraz, pa tako jedna od priča kazuje i da su se srpski vojnici napili i zaspali, te ih je turska vojska zatekla nespremne i lako pobedila. Spekulacija je mnogo, ali sigurno je to da su Srbi uspeli da pobede u ovoj bitci, namera despota Uglješe u sprečavanju prodora Turaka na Balkan imala bi šanse da se ostvari.

 

Bitka_kod_Velbuzda

Bitka kod Velbužda

Srpsku vojsku, tog subotnjeg jutra, 28. jula 1330. godine, u jurišnu pobedu su poveli kralj Stefan Dečanski i njegov sin Dušan, u narodu poznat kao car Dušan “Silni”. Bugarska vojska, predvođena carem Mihajlom Šišmanom, potpuno nespremna je dočekala siloviti napad srpske vojske pred kojim je poklekla. Kako Mihajlo nije uspeo da sredi svoje redove, dao se u beg. Međutim, zbog nepažnje, pada sa konja, te ga tako povređenog, srpska vojska sustiže i ubija. Ipak, Stefan Dečanski mu, posthumno, ukazuje čast i sahranjuje ga u crkvi svetog Đorđa.

Kosovska_bitka 

Kosovska bitka

Sukob, u kome su stradali i turski i srpski vođa, sultan Murat i knez Lazar Hrebeljanović. Bez obzira što je srpska vojska stekla prednost, pogotovo ubistvom sultana, od strane srpskog ratnika Miloša Obilića, Muratov naslednik, novi sultan Bajazit I, ubivši svog brata Jakuba zbog prestola, konsolidovao je vojne redove i odneo pobedu koju je zapečatio odsecanjem glave knezu Lazaru. Za srpsku državu, ovo je bio ogroman poraz, kome je doprineo, svojim povlačenjem bliski knežev podanik, Vuk Branković.

Sangdang

Foto: mapio.net

Opsada tvrđave Žao

Najbolji primer pobede, koja je iz sujete puštena iz ruku. General Žao Kuo, donosi prelomnu odluku, 260. godine p.n.e. da povede 450.000 boraca u razbijanje opsade tvrđave Žao. Kineska vojska kojom je komandovao Bai Kij, bila je malobrojnija i započela je povlačenje. Željan da potpuno uništi neprijatelja, Žao Kuo poleteo je za njima, ostavivši za sobom kolonu sa zalihama za svoje vojnike, koju kineska konjica bez puno muke savladava. Bez pobede i bez hrane, Žao se povlači u Šangdang, gde se zbog isrpljenosti, predaje nakon 46 dana. Ova logistička greška koštala je i njega i njegovu glave na ramenima.

Borodinska_bitka

Borodinska bitka

Poznata i kao bitka za Moskvu, a smatra se i jednim od najkrvavijih sukoba ikada. Francuske snage predvodio je Napoleon Bonaparta, a ruske Mihail Kutuzov. Do konačnog sukoba je došlo 7. septembra 1812. godine i mada je Napoleon uspeo trenutno da osvoji Moskvu, ne može se reći da je pobedio, kao što se za Kutuzova ne može reći da je izgubio, iako nije odbranio grad. Nakon nekog vremena, Napoleon je zapisao: “Od 50 bitaka u kojima sam učestvovao, u Borodinskoj bitci je pokazano najviše hrabrosti, a postignut najmanji uspeh”, i još: “Francuzi su pokazali da su dostojni pobede, a Rusi da su zaslužili da ne budu pobeđeni.”

Bitka_kod_Kurska

Bitka kod Kurska

Vođena je tokom II Svetskog rata, od 05. jula do 23. avgusta 1973 godine, između nemačkih i sovjetskih snaga, a značajna je u tome, što je Vermaht hteo da dobije preimućstvo nad Istočnim frontom, a nakon bitke, nemačke snage su konstantno trpele poraz i bile u defanzivi. Preokret se dogodio nakon riskantnog ali plodonosnog poteza izviđanja i špijuniranja, od strane ruskih snaga, prilikom čega su zarobili jednog nemačkog kaplara, koji je odao plan Hitlerovih snaga, i možda promenio ishod II svetskog rata.

Naslovna slika: kozbeszed.sk