Bio je monarh koga, svet sve i da hoće, ne može da zaboravi. O njegovim ljubavnim avanturama, brujali su dvorovi širom Evrope. Rođen 28. januara 1491. godine, na kraljevski presto je seo sa samo 18 godina, nakon smrti svog oca. Osim po ženama, koje je voleo i obezglavljivao, istorija ga je upamtila i kao monarha koji je reformisao englesku crkvu. Čitav život želeći sina, dobio je ćerku koja je opravdala njegovo ime i osvetlela obraz čitavoj Engleskoj, a bila je to kraljica Elizabeta I. Kakve su bile Henrijeve navike, šta je voleo a šta ne, možete saznati u produžetku, gde ćete pronaći neke zaista intrigantne i iznenaujuće podatke iz njegovog života.

 

Foto: pinterest.co.uk

Foto: pinterest.co.uk

Mladi Henri, novopečeni kralj Engleske, nije bio ranoranilac, pa je često spavao i do 8 sati ujutru, što se tada smatralo već kasnim vremenom za ustajanje. Kada bi ustao ujutru, radije je voleo da ode u lov, nego da se bavi državničkim pitanjima.

 

Foto: ancient-origins.net

Foto: ancient-origins.net

Malo vremena je posvećivao poslovima, jer je uveče voleo da priređuje igranke, gozbe i kartaške partije.

 

Foto: wopc.co.uk

Foto: wopc.co.uk

Kao mlad, bio je stasit, atletske građe i jakih nogu. Pored toga što je bio poznat kao neko ko je uživao u kartaškim igrama, nije bežao od fizičkih aktivnosti kao što su bili tenis, jahanje i mačevanje.

 

Foto: englishhistoryauthors.blogspot.rs

Foto: englishhistoryauthors.blogspot.rs

Zabluda je da je bio krupan i debeo, kako ga većina portreta predstavlja. Veći deo svog života bio je vitak, oblačio se sa stilom i upražnjavao fizičke aktivnosti. To se promenilo tek nakon povrede noge koju je zadobio na viteškom borilištu dok je jahao sa kopljem.

 

Foto: hevercastle.co.uk

Foto: hevercastle.co.uk

Uglavnom je, protivno ubeđenjima, voleo da večera sam u svojim privatnim kraljevskim odajama. Imao je manire i i te kako je umeo da se ponaša u odnosu na večinu svojih savremenika. Redovno je prao ruke pre jela i poštovao je red i običaje što je više provodio vreme na mestu kralja.

 

Foto: itself.blog

Foto: itself.blog

Savremenici su ga opisivali kao vrlo duhovitog čoveka koji je posedovao odlično i raznovrsno obrazovanje, koje je stekao kroz čitavo svoje detinjstvo. Voleo je muziku, a čak je malo i pisao.

 

Foto: londonpainforum.co.uk

Foto: londonpainforum.co.uk

Bio je dobroćudan, ali je umeo da stavi podanike na svoje mesto i da ih navede da mu se bez pogovora pokoravaju. Samo nekoliko dana pošto je krunisan nakon smrti svoga oca izdao je naređenje da se neki bliski očevi saradnici uhapse, među kojima su bila i dva ministra, koje je ubrzo pogubio. Kako je i započeo, tako je i završio svoju vladavinu, držeći sve konce u svojim rukama.

 

Foto: englishhistory.net

Foto: englishhistory.net

Svoju treću ženu, Džejn Simor (Jane Seymour), oženio je samo 24 sata nakon što je izdao naređenje da se pogubi njegova prethodna žena, Ana Bolen (Ana Boleyn).

 

Foto: acast.com

Foto: acast.com

Poslednja žena kralja Henrija, Katarina Par (Catherine Paar), bila je ćerka zvanične pratilje njegove prve žene Katarine od Aragona, što znači da je njegova poslednja žena dobila ime po prvoj ženi.

 

Foto: llanellihistorical.co.uk

Foto: llanellihistorical.co.uk

Gojaznost koja je usledila nakon povrede noge koja nikada nije zalečena kako treba, potpuno ga je onemogućila da se kreće, pa su za njega posebno osmislili mehanička pomagala kako bi mogao uopšte da se kreće. Današnji naučnici veruju da je kralj Henri najverovatnije patio od dijabetesa, te da se prežderavao pritisnut stresom. Na dan svog rođendana, 28. januara 1547. godine je umro u Londonu, a sahranjen je u kapeli Svetog Džordža u Vindzoru (Windsor) pored svoje treće žene i majke princa Edvarda, Džejn Simor.

Naslovna fotografija: www.slate.com