Davne 1899. godine, Nikola Tesla je izazvao najdužu veštačku munju na svetu. Munja je bila dugačka 41m, a izazvana je u američkoj državi Kolorado. Tom prilikom, Tesla je dobio prigodan nadimak Gospodar munja (Lord of lightening). Inače, postoji podatak da su munje drugi uzročnik smrti po redu na tlu SAD-a. Znate li da prosečna temperatura munje iznosi čak 27.700 °C? Šta još ne znate o munjama, pročitajte u nastavku teksta.
Jedna engleska studija je pokazala da su muškarci podložniji udaru groma čak pet do sedam puta više nego žene. Utemeljeno naučno objašnjenje za ovu pojavu ne postoji.
Podaci kažu, da na godišnjem nivou, od udara groma u svetu strada oko 24.000 ljudi.
Faktori koji utiču na glasnoću groma su brojni, a među njima su i vlažnost vazduha, brzina i oštrina vetra, dok se snaga zvuka izražava u decibelima, te tako, udar groma obično iznosi oko 120 decibela (dB).
Godina 1939. bila je kobna za jedno stado ovaca u američkoj saveznoj državi Juta , kada su od samo jednog udara munje stradale 835 ovce.
Naučni podaci predviđaju da će do 2.100-e godine, doći do povećanja udara groma koji su praćeni jakim olujama i do 50%, i to zbog globalnog zagrevanja.
Nećemo pogrešiti ako kažemo da postoji “uporna” oluja iznad jazera Marakaibo u Južnoameričkoj državi Venecuela. Oluje praćene udarima groma traju noću i po deset sati, a dešavaju se oko 10 puta godišnje.
Neke vulkanske erupcije su sposobne da stvore veliko električno pražnjenje, prilikom koga se stvaraju munje duge i po nekoliko kilometara.
Dokazano je da munje sa sobom nose takozvane X zrake, koje su poznate po radijaciji.
Brzina munje može da dostigne neverovatnih 200.000 kilometara na čas (km/h). Ova enormna brzina omogućava munji da ogromnom brzinom zagreje vazduh mesta gde udari, te otuda požari i sprženi objekti.
Oblaci iz kojih se stvaraju munje, pa samim tim i gromovi, nazivaju se kumulonimbusi (latinski cumulus – gomila i nimbus, kišni).
Naslovna fotografija: Reddit