Rođen je kao Jakupoglu Hizir Hajredin, od majke Grkinje po imenu Katarina i oca Jakupa, na današnjem ostrvu Lezbos, koje se tada zvalo Midili, 1478. godine. Istok ga je upamtio kao jednog od najvećih pomorskih ratnika, koji je zajedno sa Sulejmanom Veličanstvenim izgradio moćno i prostrano carstvo, kome svojevremeno nije bilo ravnog. Zapadni svet pamti Barbarosu kao prekaljenog pirata, virtuoza otimačine i jednog od najvećih bandita koje je videlo Sredozemno, a i sva druga mora. Mi smo odlučili da zaronimo malo dublje u istoriju, u potrazi za pravim Hajrudinom, pred kojim jedino nisu pale zidine malog Kotora grada.

 

Foto: islamidia.com

Foto: islamidia.com

Dobio je nadimak „Barbarosa“ (Barbarossa), jer je nadimak njegovog brata, na koga je dosta fizički ličio bio „Baba Oruk“ (u prevodu sa turskog jezika – tata Oruk), što je Evropljanima u velikoj meri Barbarosa, a u prilog je išlo i to što je imao potpuno riđu bradu.

 

Foto: galeri.uludagsozluk.com

Foto: galeri.uludagsozluk.com

Njegov otac je bio grnčar, pa je radi potreba dopremanja materijala, kao i prodaje gotovih proizvoda bio i moreplovac, što su i Hajrudin i njegova braća vremenom postali. Naglašeno sposoban i vispren, kako ga izvori opisuju, Hajrudin se ubrzo pridružio mediteranskim borbama, koje su imale za cilj da spreče napredovanje templara ka Rodosu i dalje ka istoku.

 

Foto: vremenskalinija.me

Foto: vremenskalinija.me

Tokom naredne decenije, Hajrudin i njegov brat komandovali su omanjom flotom i udarili temelj kopnenom kraljevstvu na severu Afrike, po imenu El – Džezair, koje će vremenom postati otomanski Alžir.

 

Foto: badassoftheweek.com

Foto: badassoftheweek.com

U vremenu koje je došlo, ovo kraljevstvo je pod Barbarosinom upravom dodatno učvršćeno i sa malo promenjenim uređenjem, trajalo je ukupno 300 godina, skoro do kraja XIX veka.

 

Foto: thebosniatimes.ba

Foto: thebosniatimes.ba

Barbarosin savremenik, naslednik osmanlijskog prestola, Sulejman, koji je vremenom postao „Veličanstveni“ imao je težak zadatak da pronađe, okupi i primi u službu sposobne pomorske komandante, koji bi umeli da ojačaju flotu, koja bi mogla da parira đenovskoj i venecijanskoj, koja je u to doba bila impozantna u odnosu na osmansku. To, kao i problem zaštite turskih teritorijalnih voda, odlučio je da prepusti upravo, sada već poznatom gusaru, moreplovcu, državniku i trgovcu, Hajrudinu Barbarosi, o čijim uspesima se naslušao hvalospeva.

 

Foto: menorca.org

Foto: menorca.org

Dočekan je na dvoru uz velike počasti i odmah po dolasku predstavljen sultanu lično. Kuriozitet je da se na dvoru pojavio odeven,kao što je i ratovao, bez raskošnog kaftana i svilenog turbana. Bio je građom krupan, ratno iskusan i pun samopouzdanja, ali i poštovanja prema sultanu, koji ga je odmah postavio za komandanta Otomanske flote. Ovo se pokazalo kao jedan od najpametnijih poteza koje je Sulejman povukao za doba svoje vladavine.

 

Foto: pinterest.com

Foto: pinterest.com

Imajući predstavu šta treba da radi, iskusni Barbarosa je najpre reformisao lučke sisteme tako da budu funkcionalni i ujednačeni, a zatim je, koristeći svoje bogato znanje, komandovao i nadgledao brodogradnju, koja je iz korena promenila kvalitet flote. Paralelno sa tim, bavio se i promenom sastava flote što se tiče ljudstva. Doveo je iskusne mornare, koji su podučavali mlade, te je tako u relativno kratkom roku, uspeo da napravi jaku mornaricu, spremnu za osvajanja.

 

Foto: thebosniatimes.ba

Foto: thebosniatimes.ba

Uz Sulejmanov blagoslov, nova i za tadašnje pojmove modernizovana flota zaplovila je u pobede. Tokom godina koje su došle, Barbarosa je osvojio sve što je moglo na prostoru Egejskog i Jonskog mora, te opustošio italijansku obalu. Njegovi uspesi isprovocirali su Evropu, koja je, kao svoj odgovor poslala udruženu flotu Venecije, Đenove, a znatan udeo u ljudstvu i finansijama dao je i papa. Ipak, potpuno neočekivano, 50 brodova nadmoćniji Evropljani pod vođstvom čuvenog đenovskog komandanta Eandree Dorije, bivaju poraženi od crvenobradog gusara, koji je tom gotovo neverovatnom pobedom doneo Otomanskoj imperiji apsolutnu prevlast na moru.

 

Foto: evrofederalist.wordpress.com

Foto: evrofederalist.wordpress.com

Do svog povlačenja sa položaja glavnokomandujućeg mornarice, 1545. godine, u svojim rukama je, a u korist Sulejmana Veličanstvenog držao čitav region Mediterana od Crnog mora pa sve do obala Maroka na Atlantiku. U šali, ali i u zbilji, ovaj region su nazivali „islamsko jezero“, jer su Osmanlije držale prevlast gotovo 3 decenije. 

 

Foto: thinglink.com

Foto: thinglink.com

Dakle, na istoku, Hajrudin Barbarosa, inteligentan ratnik koji je govorio 6 jezika i dan danas se smatra jednim od najveći nacionalnih heroja. A u prilog tvrdnji da nije bio tek puki bandit koji je presretao trgovačke brodove po Mediteranu, govori i učestalo insistiranje cara Karla V Habzburškog, nakon svog epskog poraza kod Preveza, da Barbarosa pređe u njegove redove a da za uzvrat dobije imanja po Evropi i titule po izboru. Danas, moderna Turska ga slavi kao jednu od najbitnijih istorijskih ličnosti.

Naslovna fotografija: Istina.ba