Sa punim pravom nose epitet najinteligentnijih beskičmenjaka na svetu. Počev od telesnih, preko mentalnih karakteristika, ova bića, koliko gos proučavali, uvek će ostati nedorečena. Na red su došle i one da o njima govorimo. Poštovana publiko, predstavljamo vam njihova veličanstva – sipe.

 

Foto: tolweb.org

Foto: tolweb.org

Sipe iz porodice po imenu „Galiteuthis“ imaju potpuno providna tela, pa ogromne oči dodatno dolaze do izražaja, kao i žlezde sa mastilom i fotofore, odnosno bioluminiscentni organi.

 

Foto: divemagazine.co.uk

Foto: divemagazine.co.uk

Najveća ikada zabeležena sipa dostigla je veličinu od monstruoznih 18 metara i došla je pravo iz okeanske dubine. Zabeleženo je da je imala oči „veličine tanjira“, što ne iznenađuje, s obzirom da na dubinama na kojima obitavaju svetlo dopire malo ili čak ni malo.

 

Foto: sciencebuzz.org

Foto: sciencebuzz.org

Sipe, iznenađujuće, ali istinito, imaju oči građene slično građi ljudskog oka. Neke vrste imaju sposobnost da pri lovu, levim okom gledaju na gore ka površini, te razaznaju nepravilne obrise, a desnim okom da gledaju ka dnu i traže organizme koji se kreću po morskoj podlozi.

 

Foto: whatiscommoncore.wordpress.com

Foto: whatiscommoncore.wordpress.com

Poput lignja i hobotnica, sipe takođe proizvode u sebi mastilo, koje su ljudi nekada, dok nisu postojale veštačke sirovine, koristili za spravljanje farbi.

 

Foto: randomfactoid.com

Foto: randomfactoid.com

U cilju komunikacije ili za potrebe kamuflaže, sipe lako menjaju boju tela, a ovu sposobnost duguju crvenim, žutim, smeđim i crnim pigmentskim ćelijama.

 

Foto: upi.com

Foto: upi.com

Zbog svoje sposobnosi privikavanja, smatraju se široko rasprostranjenim morskim organizmima, pa se lako mogu naći u Atlantskom okeanu, u kanalu Lamanš, u Jadranskom i Sredozemnom moru, ali i u drugim svetskim vodama.

 

Foto: giantcuttlefish.com

Foto: giantcuttlefish.com

Spadaju u grupu grabljivaca, koja se hrani mekušcima, ribama, ali u ekstremnim situacijama i drugim pripadnicima svoje vrste.

 

Foto: kupindo.com

Foto: kupindo.com

Skelet sipe čini takozvana „sipina kost“, odnosno, struktura sagrađena od kalcijum karbonata. Prepuna je šupljina, koje ovo stvorenje popunjava gasovima i vodom, u zavisnosti od toga da li zaranja ili samo pluta. Ovakvu unutrašnju strukturu nema više ni jedan morski organizam.

 

Foto: scubafish.com

Foto: scubafish.com

Krv sipe ima karakterističnu zelenkasto plavu boju, zbog prisustva proteina i bakra. Takvu krv pumpaju čak 3 srca koje sipa ima od kojih po jedno služi za dve škrge, a treće za ostatak tela.

 

Foto: blog.nwf.org

Foto: blog.nwf.org

Prosečni životni vek sipe iznosi oko 2 godine, a jedini prirodni neprijatelji su joj ajkule i ljudi.

Naslovna fotografija: pinterest.com