Zelena i mistična bespuća Perua, uspela su da očuvaju jedan od retkih bisera čovečanstva, koji nepobitno svedoči o moći stvaranja, koju smo mi ljudi, izgleda negde zaturili u istoriji. Da li zbog hipnotišućih pejzaža kojima je okružen, ili zbog same spoznaje da je to jedno od istorijski, arhitektonski, sociološki i društveno gledano, najznačajnijih mesta na planeti, tek grad drevnih Inka, čuveni Maću Pikču, na sam pomen svog imena budi osećaj strahopoštovanja. Ovo je jedno od onih mesta koje vas fascinira čak i ako samo posmatrate slike. Ako do sada niste, najtoplije bismo vam preporučili da posetite ovo magično mesto koje ne priznaje zakon vremena niti promena. On mirno i ćutke stoji i postoji i jednostavno ne može da vam ne zadrhti srce pred ovim monumentalno važnim i grandioznim zdanjem.

 

Foto: andeantravelweb.com

Foto: andeantravelweb.com

Maču Pikču, osim što je svojevrsno svetsko čudo, smatra se i drevnim gradom koje su sazidale Inke, drevni narod današnje latinske Amerike. Nalazi se na najvišem delu jednog od najvećih planinskih venaca na svetu, Anda, na visini od 2.350 metara nadmorske visine. Nagađa se da je ovaj kompleks podignut oko 1300. godine, ali da je uspeo da ostane neotkriven i netaknut sve do 1911. godine, kada ga je otkrio Amerikanac po imenu Hajram Bingam (Hiram Bingham). Na “Kuečua” (Quechua) indijanskom jeziku, ime Maču Pikču znači “stari vrh” ili “stara planina”.

 

Foto: blog.travelmarx.com

Foto: blog.travelmarx.com

Jedna od brojnih zanimljivosti vezanih za ovo mesto, jeste i da je većina kamenih stepenica rezbarena od jedne jedine velike stene.

 

Foto: pinterest.nz

Foto: pinterest.nz

Na žalost, većina objekata koje su Inke sagradile, španski konkistadori su porušili i uništili. Maču Pikču je uspeo da preživi samo zbog nepristupačnosti mesta na kome je sazidan, kao i zbog činjenice da se sa zemlje ne može uočiti.

 

Foto: slate.com

Foto: slate.com

Ovaj arheološki i istorijski dragulj ne može biti opisan kao grad u klasičnom smislu te reči, više kao veliki carski posed, jer ne postoje fizički dokazi birokratske uprave, trgovine, niti vojnih utvrđenja. Ako ga opišemo kao ceremonijalni grad, verovatno nećemo pogrešiti. 

 

Foto: tripadvisor.com

Foto: tripadvisor.com

Ono što su arheolozi uspeli da zaključe, jeste da je ovo mesto predstavljalo i onovremensku astronomsku opservatoriju. Pošto je poznato das u Inke spadale u jedne od najveštijih graditelja na svetu, ugodili su tako da čuveni kamen Sunca (Intihuatana) dva puta godišnje bude tako obasjan suncem da ni na jednoj strain ne ostavlja senku.

 

Foto: commons.bcit.ca

Foto: commons.bcit.ca

Misteriozno nestajanje ove civilizacije, naučnici pripisuju malim boginjama koje su Španci doneli svojim dolaskom. Smatra se da je grad opusteo otprilike stotinu godina od kako je podignut, a detalji su ostali do danas nepoznati, zato se teorije grade isključivo na pretpostavkama.

 

Foto: buzzgrab.com

Foto: buzzgrab.com

Ako ste mislili da kao turista možete doći na ovo mesto bilo kako obučeni, to nije slučaj, bez obzira što je lokalitet na otvorenom. Lista odeće koja se smatra neprimerenom podrazumeva tradicionalnu odoru drugih naroda, država i kultura, kao što su, škotski kilt, kimono, ili nemačke tradicionalne haljinice za devojke.

 

Foto: quasarex.com

Foto: quasarex.com

Maču Pikču sazidan je na dva raseda. Ipak, o njegovoj trajnosti govori u prilog vrlo mudar način gradnje, koji je uzeo u obzir seizmičku nestabilnost ovog područja.

 

Foto: civilization.wikia.com

Foto: civilization.wikia.com

Prema jednoj od brojnih teorija, deveti po redu vladar Inka, Pečakuti, u starosti se nastanio na ovom mestu. Navodi se da je odlučio da se ovde povuče sa svojim rođacima, prijateljima i poslugom i da tu provede vreme koje mu je preostalo. Zašto i kako su napustili ovo mesto ne zna se i dalje.

 

Foto: beautifulworld.com

Foto: beautifulworld.com

Zaostavština jedne od najzanimljivijih i najnaprednijih civilizacija sveta stavljena je na UNESCO-vu listu 1983. godine, te proglašena za jedno od sedam svetskih čuda modernog sveta.

Naslovna fotografija: Wallup.net