Gorostas lavljeg tela i ljudske glave, vazda otvorenih očiju, koji leži i čuva večnost, misteriju i tajne jednog tajnovitog doba koje je prekrio i sačuvao vreo pustinjski pesak. Čudo arhitekture, građevinarstva, klesarskog zanata i projektovanja. Čudo svog vremena, koje odoleva čak i ovom našem. Ona najveća i najmoćnija leži u blizini kontraverznih piramida u Gizi. Nadmoćna, gleda u pustinjske daljine i kao da se podsmehuje moći prirode i vremena. To i još mnogo što šta je Sfinga, a u produšetku smo spremili zanimljivosti o ovom egipatskom divu koji će vas potpuno zapanjiti i promeniti vam pogled na svet.

 

Foto: imgrum.org

Foto: imgrum.org

Prva fascinantna činjenica vezana za Sfingu jeste da je ona „slučajno“ otkrivena, kada je izronila iz pustinjskog peska 1817. godine, kada su počela prva arheološka istraživanja novijeg doba, pod vođstvom arheologa Đovanija Batiste Kavilje (Giovanni Battista Caviglia).

 

Foto: oddizzi.com

Foto: oddizzi.com

Sugestivno, ljudsko lice Sfinge sa misterioznim osmehom gleda na istok, u pravcu rađanja sunca. Egipatska Sfinga je visoka više od 20 metara, a dugačka preko 63 metra.

 

Foto: pezcame.com

Foto: pezcame.com

Tokom godina, ispredale su se brojne legende o ovom kolosu drevnog sveta. Jedna od njih kazuje o postojanju tajnih odaja ispod same biste, koja se zove „Odaja sećanja“, a u kojoj su navodno sakriveni papirusi i svici koji govore između ostalog i o Atlantidi. Ove priče ćesto se porede sa čuvenom Aleksandrijskom bibliotekom, koja je u sebi sadržala svo zapisano blago tada poznatog sveta.    

 

Foto: ancient-origins.net

Foto: ancient-origins.net

Najrasprostranjenija tvrdnja kaže da je Sfinga stara oko 4.500 godina, a da je sagrađena u doba Kefrena, sina faraona Keopsa, koji je želeo da nadomesti to što je njegova piramida manja u odnosu na očevu. Takođe, tvrdnja kaže da je Sfinga isklesana po Kefrenovom liku.

 

Foto: ancientexplorers.com

Foto: ancientexplorers.com

Jedna od teorija novijeg datuma kaže da je ova Sfinga nastala pre otprilike 10.000 godina. Ovaj zaključak izveli su naučnici koji su analizirali način i brzinu erozije krečnjačke stene u kojoj je ovaj gorostas uklesan.    

 

Foto: yournewswire.com

Foto: yournewswire.com

Smatra se da postoje ukupno 3 prolaza ispod kolosalne Sfinge koji, po nekim drugim predanjima i legendama vode pravo u grobnicu moćnog boga Ozirisa!

 

Foto: flavorwire.com

Foto: flavorwire.com

Grupa japanskih istraživača i arheologa sa univerziteta „Vaseda“ (Waseda) u Tokiju je tokom 1987. godine, pod vođstvom Sakujia Jošimure vršilo ispitivanja ovog istorijskog spomenika elektromagnetskim talasima. Otkrića su bila potpuno neverovatna, a sadržala su se u detektovanju lučnih i podužnih šupljina, odnosno hodnika, koji se pružaju od predela šapa Sfinge, pa sve do delova koji imitiraju kukove lava.

 

Foto: aliengods.jbsheets.com

Foto: aliengods.jbsheets.com

Sledeće otkriće usledilo je 1995. godine, kada su radnici renovirali parking koji je napravljen u blizini i tom prilikom otkrili splet hodnika i tunela koji su, između ostalog vodili pravo do Sfinge.  

 

Foto: epod.usra.edu

Foto: epod.usra.edu

Ono što zaista iznenađuje jeste to da su stari Egipćani ostali upamćeni kao marljivi čuvari podataka i zapisa o tome šta se gradilo i radilo u njihovo vreme, a opet, istraživači nisu pronašli ni jednu pisanu reč o stvaranju Sfinge, što je u nekim naučničkim krugovima živi dokaz da je Egipćani nisu ni sagradili.

 

Foto: egyptindependent.com

Foto: egyptindependent.com

Misteriozna kakva jeste sama po sebi, velika Sfinga iz Gize je već milenijumima izvor mnogih teorija o tome kako su Egipćani bili napredna civilizacija koja je imala posebne tehnike praćenja zvezda i gradnje. Takođe, postojao je zanimljiv podatak koji je tvrdio da je slavni Napoleon Bonaparte kriv za to što Sfinga danas nema nos, raznevši ga u komade, jer je želeo da pokaže snagu svog osvajanja. Međutim ova informacija se pokazala kao dezinformacija, jer su istraživači otkrili na osnovu crteža koji datiraju iz XVIII veka da statua već tada nije imala nos, što je mnogo pre rođenja poznatog vojskovođe.

Naslovna fotografija: simplywallpapers.com