Već smo u nekoliko navrata govorili o lepim i tradicionalnim običajima širom sveta. U svakom kutku naše planete se na posebne načine dočekuje i proslavlja Nova godina, slave se imendani, rođendani, dočekuju praznici. Svoje mesto, našao je i Božić, koji svaki narod dočekuje i proslavlja na svoj način. U svakom delu sveta Božić je nešto posebno, a mi smo obilazeći meridijane naišli na neke od najzanimljivijih i odlučili da ih podelimo sa vama.

 

Foto: anglotopia.net

Foto: anglotopia.net

U Velikoj Britaniji, Božićni dan počinje otvaranjem poklona, a zatim bogatim ručkom, tokom koga se preko televizije prati tradicionalni govor kraljevske porodice. Božićno popodne rezervisano je za posete porodici i prijateljima. Božićna večera je tradicionalno vreme za puding od šljiva u kome se sakriva „blago“.

 

Foto: completefrance.com

Foto: completefrance.com

Veseli Francuzi za Božić prave čokoladnu tortu u obliku stabla drveta, koji se zove „La Buche de Noel“, verujući da su se nekada stara debla spaljivala kako bi se terali zli dusi. Torta se služi na Badnji dan, a nakon večere, hrana ostaje na stolu, za slučaj da Devica Marija odluči da poseti dom i da se posluži. Inače, Božićna jelka je nešto što su Francuzi prvi osmislili još u XVII veku.

Foto: donnykimball.com

Foto: donnykimball.com

I u dalekom Japanu se Božić obeležava, podsećajući na neku vrstu komercijalnog praznika, koji su Japanci usvojili. Kite se uglavnom fasade kuća i svako svakome donosi poklone.

 

Foto: italyexplained.com

Foto: italyexplained.com

U Italiji, Božićna atmosfera traje otprilike 3 nedelje. Glavno obeležavanje praznika počinje 24 sata pred sam Božić, strogim postom. U 21 čas počinju mise u crkvama, posle kojih je običaj da porodice kući večeraju. Na sam Božić, papa se obraća vernicima i daje im svoj blagoslov.

 

Foto: easyscienceforkids.com

Foto: easyscienceforkids.com

U Švedskoj, priprema za Božić počinje još 13. decembra, na dan Svete Lucije, tako što najmlađa ćerka u kući ustaje prva, oblači belu haljinu, na glavu stavlja improvizovanu krunu sa svećama i budi ostale ukućane služeći ih sa kafom i takozvanim „Lucijinim“ hlebom. Božić im počinje doručkom, tokom kojeg se služi kaša od pirinča, začinjena cimetom. Zatim, u 15 časova, tradicionalno se okuplja porodica i svi gledaju crtane filmove sa Pajom Patkom i to je tradicija duga već 60 godina.

 

Foto: picscristmas.com

Foto: picscristmas.com

Hrišćani koji žive u Indiji za Božić obavezno ukrašavaju drvo banane ili manga i to malim uljanim lampama i crvenim cvećem, koje označava Božićnu zvezdu. Običaj je da članovi porodice međusobno razmenjuju poklone, a da se siromašnima daje novac, odeća i hrana.

 

Foto: rs-lat.sputniknews.com

Foto: rs-lat.sputniknews.com

U severnoj ledenoj Rusiji, običaj je da se na Badnje veče poslužuju večera sa 12 različitih jela, u čast 12 apostola. Među jelima su riba, supa od cvekle, kupus sa prosom, sušeno voće i mnoga druga. Na sam Božić se ljudi okupljaju u hramovima i crkvama, koji ujutru najavljuje jutarnja zvezda. Kasnije, ljudi se vraćaju u svoje domove, gde ostatak praznika provode u krugu porodice.

Foto: india.com

Foto: india.com

Topla Australija Božić slavi uglavnom na 30 stepeni, a Deda Mraz, koji je normalna pojava tih dana dolazi sa poklonima i to na surferskoj dasci. Božićne večere se neretko organizuju na plaži, u vidu izleta, ili uz bazen, a običaj je i da se igra kriket. Badnji dan u Melburnu se obeležava tako što se na trgovima okuplja nekoliko desetina hiljada ljudi koji pevaju Božićne pesme. Ova lepa tradicija započeta je davne 1937. godine.

 

Foto: newscenter.nmsu.edu

Foto: newscenter.nmsu.edu

Čuvene Luminarije, kako ih Meksikanci zovu, su malene kese od papira u koje se sipa pesak kako bi otežale i u sredinu peska stavlja sveća kako bi svetlila iznutra. Na Badnje veče, žitelji Meksika ređaju ove svoje rukotvorine duž staza koje vode do njihovih domova, verujući da na taj način svetle put novorođenom Isusu Hristu.

 

Foto: dolap.bg

Foto: dolap.bg

U susednoj nam Bugarskoj, na Badnje veče se priprema obimna posna večera, kojoj uglavnom prisustvuje dosta ljudi u svakoj kući. Po završetku večere, domaćini ne raspremaju sto, već ostavljaju hranu na njemu, verujući da će se u toku noći i duhovi njihovih predaka poslužiti hranom, koji, prema predanju, posećuju kuću veče pre Božića.

 

Naslovna fotografija: Lobi info