Nedvosmisleno ga možemo označiti kao jedan od umova, koji je svojim idejama i izumima uspeo trajno da preoblikuje svest i mogućnosti običnog čoveka. Mnogi su ga na samom početku doživljavali kao stidljivog tinejdžera od 14 godina, „štrebera“, koga zanimaju samo kompijuteri. Danas, on je čovek koji poseduje milijarde američkih dolara, koje većinom troši na humanitarni rad i poboljšanje uslova u školama širom sveta. Po sopstvenim rečima, enormno bogatstvo ne planira da ostavi deci, jer kako kaže, to bi ih upropastilo. Pozivamo vas da se bliže upoznamo sa ovim skromnim genijem koji je otvorio prozor u svet virtuelnog.

 

Foto: fossbytes.com

Foto: fossbytes.com

Postavio je sebi cilj, po kome želi da postane milioner do svoje 30-e godine. Ne samo da je ispunio taj cilj, već je do svoje 31 godine već bio milijarder.

 

Foto: fortune.com

Foto: fortune.com

„Nije me briga ako me ljudi zaborave posle moje smrti, ukoliko doprinesem da se iskorene bolesti kao što su dečija paraliza i druge teške bolesti“ – naveo je jednom prilikom u intervjuu sam Gejts.

 

Foto: lbo-news.com

Foto: lbo-news.com

Kao mladi tinejdžer, unajmljen je od strane škole koju je pohađao („Lakeside“), da napiše školski program za raspored učenika na nastavi. Kako je bio njegov tvorac, dozvolio je sebi luksuz da dobije takav raspored, koji će ga okružiti samo devojčicama.

 

Foto: pandaland.kz

Foto: pandaland.kz

Potiče iz bogate i ugledne porodice. Rođen je kao Vilijam Henri Gejts III (William Heney Gates III), 28. oktobra 1955. godine u Sijetlu (Seattle), kao sin istaknutog advokata i tužioca, dok mu je majka radila u upravi Prve međunarodne banke. Deda Bila Gejtsa sa majčine strane, Džejms V. Maksvel (James V. Maxvell), bio je predsednik Nacionalne banke.

 

Foto: ibtimes.com

Foto: ibtimes.com

Baveći se različitim oblicima humanitarnog rada, a paralelno i donirajući velika novčana sredstva u pronalaženje lekova za mnoge bolesti, Bil Gejts (Bill Gates) je do sada spasio, kako se procenjuje skoro 6 miliona života. Po zvaničnim podacima, do sada je u humanitarne svrhe donirao oko 28 milijardi dolara.

 

Foto: kwgraphicsandweb.com

Foto: kwgraphicsandweb.com

Dokaz da novac olakšava put do nekih vremenskih relikvija jeste i činjenica da je 1994. godine „pazario“ čuveni Leonardov da Vinčijev „Codex Leicester“ i ta kupovina ga je koštala 30 miliona američkih dolara. Nekoliko strana ovog neprolaznog bogatstva iskoristio je kao pozadinu „screen saver“ za „Windows 95“.

 

Foto: interactivemeetingtechnology.com

Foto: interactivemeetingtechnology.com

Tokom jednog okruglog stola, na kome je glavna tema bila malarija i zaštita od iste, Bil Gejts je ustao i otvorio teglu punu komaraca, uz objašnjenje da će sada, prisutni pokazati više empatije i razumevanja za rešenje ovog gorućeg problema.

 

Foto: newsjunkiepost.com

Foto: newsjunkiepost.com

Humanitarna fondacija ovog skromnog genija, godišnje troši više novca na zdravstvenu zaštitu, nego Svetska zdravstvena organizacija pod pokroviteljstvom Ujedinjenih Nacija.

 

Foto: indiatoday.intoday.in

Foto: indiatoday.intoday.in

Jednom prilikom je izjavio da je uvek ljudima koji su bili izuzetno lenji, davao najteže poslovne zadatke, jer su oni, vođeni lenjošću, uvek nalazili najbrži i najlakši način da završe posao.

 

Foto: techworm.net

Foto: techworm.net

Kada su ga pitali, čime bi se bavio da „Majkrosoft“ (Microsoft) nije zaživeo ili uopšte nije ni postojao, malo je promislio i rekao da bi se verovatno bavio istraživanjima na polju veštačke inteligencije.

Naslovna fotografija: Quartz