Istorija kaže da su ove ljupke ptice, kojima su krila evoluirala u peraja, nekada dostizale džinovske proporcije i bile velike poput čoveka. Danas, najpoznatija vrsta je carski pingvin koji dostigne visinu oko 1 metra. Pravi životni prostor im je more, u kome provedu i do 75% svog života. Evo zabavnih informacija o ovim druželjubivim pticama koje ne vole tople krajeve.


Pošto se svi prirodni neprijatelji pingvina nalaze u vodi, oni nisu naviknuti na strah kada su na čvrstom tlu, pa tako ne pokazuju ni najmanji osećaj nelagodnosti kada su u društvu ljudi.

 Kod pingvina se beleži homoseksualno ponašanje koje u ovom slučaju ima dublju konotaciju. Navedeno je da, ako se dogodi da se dva mužjaka istih sklonosti pronađu, vrlo je verovatno da će celog života ostati u zajednici. Čak prave i gnezdo, u kome čuvaju kamen, koje služi da imitira jaje.

Ako se odraslom pingvinu dogodi da mu neko ukrade mladunče, bilo da je mužjak ili ženka, tada on poseže za tuđim mladuncem. Nauka još uvek, pored brojnih teorija, nije u stanju da dokaže da li je to neka evolutivna promena ili samo greška kod jedinki koje nisu u stanju da prepoznaju svoje mladunče koje se otuđilo.

U zapisima čuvenog moreplovca Vaska De Game, koji datiraju iz 1497. godine, prilikom plovidbe oko Rta dobre nade, zabeležio je prisustvo „ptica koje ne mogu da lete, a podsećaju na patku“.

Bez obzira što nemaju vidljive uši, imaju odličan sluh, te su sposobni da, kada izađu na kopno, u sred cele kolonije, po zvuku prepoznaju svog para.

Pingvini su posvećeni i predani roditelji, što se vidi po brizi koju i mužjak i ženka pokazuju podjednako prema mladunčetu, dok ne stasa dovoljno da može da se kreće i hrani samo, za šta je potrebno i do nekoliko meseci.

Dok većina pingvina pravi gnezdo od šljunka i perja za svoje mladunče, carski pingvin je izuzetak, jer pripadnici ove vrste jaje nose na nogama i greju ga sopstvenim krznom, dok se ne izlegne.

Možemo ih nazvati i odanim pticama, jer u velikom broju slučajeva, kada se pingvini istih sklonosti pronađu, oni ostaju zajedno do kraja života.

Ne vole da menjaju dobre navike, pa su u stanju da se svaki put, radi parenja, okupljaju na istom mestu.  Neki pingvini donose na svet mlade baš na mestu gde su se i oni izlegli.

Najbrža vrsta je papuanski pingvin (gentoo penguin), po potrebi može da pliva i do 35 km/h.

Izvor foto: hdwallpaperbackgrounds.net